Poslovne vesti - Hrvatska

HBOR-u kredit od 250 milijuna eura

Nedavno je izvršni odbor Europske investicijske banke (EIB) odobrio dodatni kredit Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) u iznosu od 250 milijuna eura.

To je dobra vijest za hrvatske gospodarstvenike, istaknuo je u srijedu predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na susretu s novinarima, napomenuvši pritom da će ta banka u sljedećoj godini za sve dobre projekte imati dovoljno sredstava.

"HBOR nastavlja pregovarati te će se sigurno ostvariti još neka dodatna sredstva od međunarodnih financijskih ustanova, što je onda jamstvo da se zadrže iste kamatne stope kakve smo imali u ovoj i prethodnim godinama", rekao je Kovačev.

Podsjetio je da je u prvih jedanaest mjeseci ove godine HBOR odobrio više od šest milijardi kuna kredita, što na razini istog prošlogodišnjeg razdoblja. "Dobro je što je struktura kredita ove godine drukčija. Ove je godine oko 40 posto odobrenih kredita bilo za investicije, dok je lani takvih bilo samo 21 posto. Dakle, dvostruko više kredita u ovoj godini odobreno je za investicije", ustvrdio je Kovačev. Objasnio je da su ove godine imali mnogo malih, pojedinačnih kredita, što je pokazatelj da se probudilo malo i srednje poduzetništvo, a to je izuzetno važno i daje nadu da će se taj trend nastaviti i u sljedećoj godini. Kovačev se nada da se crne prognoze analitičara o padu BDP-a neće ostvariti, a argumente nalazi upravo u kreditnoj aktivnosti HBOR-a.

Inače, većina HBOR-ovih kredita bila je namijenjena drvoprerađivačkoj, prehrambenoj i metaloprerađivačkoj industriji te turizmu. Kovačev to smatra dobrim trendom jer se podržava ono što je osnova svakog gospodarstva. Kad je riječ o pojedinačnim kreditima, znatan ih je broj za poljoprivredni sektor, pogotovo za praćenje u korištenju pretpristupnih fondova, pa je tako više od 65 posto odobrenih programa u IPARD-u ostvareno HBOR-ovim kreditom.

Međunarodna aktivnost HBOR-a ove je godine bila značajna, a samo u posljednjih šest mjeseci Kovačev kaže da se kao predsjednik Europske udruge javnih banaka sastao sa svim važnim predstavnicima Europske komisije zaduženima za gospodarstvo i financije. EK priprema niz novih mjera radi podrške srednjem i malom poduzetništvu, te osnivanju takozvanih revolving fondova koji su na neki način razvojne banke, objašnjava Kovačev. Dodao je da će najvjerojatnije te fondove voditi razvojne banke.

Komisija je zaključila da sredstva koja su odobrena za poticanje gospodarstva iz Unijina proračuna nisu dovoljna niti učinkovita (uglavnom je bila riječ o darovnicama). Smatra se, kaže Kovačev, da je to bio jednokratno potrošen novac, a njegovim ulaganjem u revolving fondove vjeruje se da će ta sredstva biti puno učinkovitija za poticanje gospodarstva. Ti fondovi fomirali bi se dijelom od sredstava proračuna EU-a, dijelom od nacionalnih proračuna (konkretno, i iz hrvatskog proračuna), a bili bi otvoreni i za osiguravajuća društva, mirovinske fondove i privatne investitore, zaključio je Kovačev.